Otpad će nas ugušiti, kad ćemo početi brinuti o svojoj šumi?

Ovih dana svi smo glasni u molitvama i skupljanju donacija za Australiju koja gori. Svi smo glasni iza malih ekrana u udobnim foteljama svog stana. Nemoj me krivo shvatiti,strašno je to što se događa u Australiji i diljem cijele naše planete. Prolila sam hrpu suza gledajući jadne životinje u plamenu. Ti strašni prizori kojima smo mogli svjedočiti posljednjih dana su samo posljedica naših svakodnevnih odluka. Svi smo mi odgovorni za nezaustavljive požare, za promjenu klimatskih uvjeta, za zagađenje mora i nestanak sve više životinjskih vrsta. Onaj prst i pogled moramo uperiti direktno u sebe kad tražimo krivca za ovakve katastrofe. To smo mi nadmoćni ljudski rod, koji ne poštuje prirodu, a niti sebe, jer zagađujemo vlastiti dom. Iako bi mogla još danima pisati mislim da nema smisla. Kao što znaš uvijek volim biti osoba od akcije. Svatko od nas svojim svakodnevnim odlukama može utjecati na okoliš oko sebe i stvarati ljepše okruženje za sebe pa i sve druge oblike života koji nas okružuju.



Ovo na slici je Gita. Gita će kroz koji dan navršiti šest godina. Gita je vesela djevojčica koja voli istraživati svijet oko sebe. Gita svaki slobodan vikend kad je sa mnom boravi u prirodi. Nikad ju nisam prisiljavala da bilo što radi. Puštala sam ju da se slobodno igra, ali sam ju vodila u prirodu. Nekad je protestirala i nije se željela penjati na Ivančicu ili pak Sljeme.. Kad je bila manja nije bilo problema jer sam ju ubacila u klokanicu te se penjala po planini, a ona je uživala u sviježem zraku. Stvari su se malo promijenile jer je Gita narasla i prevelika je za klokanicu, iako bi ona željela da ju nosim po planinama ipak mora sama istraživati šume i prirodu oko sebe, te često odlazak u prirodu moramo pretvoriti u neku zabavnu igru. Nagovarala sam ju ovaj vikend na dugu šetnju kroz šumu i konačno je pristala, ali pod uvjetom da sa sobom nosimo vrećicu u koju ćemo skupljati smeće koje nađemo po putu. Iskreno kad sam čula njezin plan srce mi je zakucalo jače. Djeca uče promatrajući naše ponašanje. Svaki boravak u prirodi kad je Gita bila manja sam skupljala otpad koji smo mi napravili, ali i onaj koji su ostavili drugi ljudi. Eto očito je promatranje mog ponašanja ovih 6 godina urodilo plodom. Spremile smo se, uzele dovoljno vrećica i krenule u šumu. Prvi dio šume je bio čista uživancija, preskakale smo prepreke, penjale se, slušale životinje.. I tad odjednom ,šok. Šuma prepuna smeća. Zgroženo i bijesno lice Gite. Onda plač i nemoć. Gledala me svojim velikim plavim očima i rekla mi: „Mama moramo ovo počistiti, tko je to napravio? Kakvi su to ljudi mama? Šuma nama sve daje, a što mi radimo. Jako sam tužna i ljuta.“Gledala sam u nju i gledala sam smeće znajući da ne možemo to same odraditi. Obećala sam joj da ćemo počistiti šumu uz nečiju pomoć jer je previše smeća za našu malu vrećicu. Ako nam želiš pomoći, javi se. Nabavila sam broje lokalnih vlasti koje ću kontaktirati uz navedeno područje nadajući se da će se taj mali dio šume očistiti od otpada. Ako neće oni, ja svakako hoću. Stavit ću i slike kad šuma bude čista.







Našu kratku šetnju završile smo skupljajući smeće po putu do kuće. Našlo se tu svega od limenki, maramica, vrećica, gume, plastike…. Napunile smo vrećicu i očistile svoj mali kutak. A Gita se u jutro probudila, izašla na terasu i glasno viknula : „ Dobro jutro prirodo, dobro jutro moja šumo i sve životinje. Volim Vas sve!“ Moram priznati da sam u tom trenutku bila veoma ponosna na svoju malu koja me često iznenadi.





Pišem ovo jer svatko od nas može napraviti male korake kojima će biti pozitivna promjena i učiniti nešto za svoj mali dio svemira. Kupuj proizvode od lokalnih proizvođača. Razdvajaj otpad. Za kupnju koristi platnene vrećice, izbjegni ako možeš jednokratnu ambalažu ( u Varaždinu, a i diljem Hrvatske imamo Zero Waste dućane u koje možeš doći sa svojim staklenkama ili platnenim vrećicama). Nemoj bacati otpad u prirodu,molim te. Imaš koš na svakom uglu. Spremi smeće i baci ga kasnije. Veći otpad odvezi u reciklažno dvorište ili se informiraj o odvozu velikog otpada u svom kraju. Pokušaj jednom tjedno jesti isključivo biljnu hranu. U tom jednom danu bez životinjskih proizvoda ćeš smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 9.1 kg, spasiti život jednoj životinji, uštedjeti približno 4200 litara vode, uštedjeti 20 kg žitarica (prehrana i uzgoj stoke), sačuvati 2.8 m2 šume. Što se tiče samog zdravlja samo jedan dan bez mesa u tjednu će ti produžiti život za cca 1.5 sat – jer se smanjuje rizik od kardiovaskularnih i drugih kroničnih oboljenja, dodat ćeš i cca 0.5 sati nekom drugom živom biću jer ćeš smanjiti zagađenje okoliša, bakterijsku rezistenciju, infektivne bolesti, produžit ćeš za 10 sati opstanak nekoj od životinjskih vrsta zbog pozitivnog utjecaja na sam okoliš, te ćeš za cca 8 eura poboljšati ekonomsku dobit jer ćeš smanjiti troškove za zdravstvo i okoliš. Ovo i nisu neki radikalni koraci zar ne? Samo malo razmisli kakav dom želiš za sebe u budućnosti? Kakav dom želiš ostaviti svojoj djeci i svojim unucima? Nemoj biti egomanijak koji misli samo na sebe. Razmišljaj globalno, spusti se na zemlju i djeluj lokalno. Djeluj za sebe i za sve one do kojih ti je stalo.


Pusa od Gite i mene. <3

Copyright ©Kiwi go crazy 2018